loading

Novosti

Intervju s regionalnim povjerenikom SGH Mladenom Zemljićem za medjimurski.hr
03 svibnja 2021

Intervju s regionalnim povjerenikom SGH Mladenom Zemljićem za medjimurski.hr

izvor: medjimurski.hr;

RAD PO MJERI ČOVJEKA
MLADEN ZEMLJIĆ: Plaće, sigurnost radnog mjesta, zakonito radno vrijeme, zaštite zdravlja, pravo na edukaciju i napredovanje – za to se danas bore sindikati!

Danas je 1. svibnja – Praznik rada. Obilježavamo ga u potpuno drugačijim okolnostima nego nekad. Krivicu za to jednim dijelom snosi korona, a drugim potpuno drugačiji uvjeti na tržištu rada. To su samo neki od razloga što smo na razgovor pozvali Mladena Zemljića, regionalnog povjerenika Sindikata grditeljstva Hrvatske, koji se rado odazvao i, uz ostalo, razjasnio brojne predrasude o sindikatima.

Proteklih tridesetak godina graditeljstvo u Hrvatskoj, a to znači i u Međimurju, je u stalnom opadanju. Kakva je danas situaciju u našoj Županiji? Koliko imate članova?

-Da, u tom periodu graditeljstvo je prošlo kroz proces privatizacije kao i kroz teške gospodarske krize u kojima su propale mnoge eminentne građevinske tvrtke i rapidno se smanjio broj zaposlenih. S obzirom da Sindikat graditeljstva Hrvatske (SGH) uglavnom organizira članstvo u srednjim i većim tvrtkama to se negativno odrazilo i na broja članova. No, posljednjih nekoliko godina opseg građevinskih radova ponovno lagano raste, kao i broj zaposlenih. Tako je bilo i prošle godine i unatoč pandemiji Covid 19 udio građevinarstva u BDP RH raste, a rasla je i zaposlenost preko 7%. Sada nedostaje radnika i sve više se zapošljavaju stranci.

Koje sve grane građevinarstva okupljate?

-Osim visokogradnje, niskogradnje, završnih radova u građevinarstvu prisutni smo u industriji građevinskog materijala, čak i u metalskoj i drvnoj industriji.

Imate li osnovne sindikalne organizacije u tvrtkama?

-Osnovni oblik sindikalnog organiziranja SGH su sindikalne podružnice i prilikom učlanjivanja nastojimo da se članstvo organizira u sindikalnu podružnicu kako bi što bolje zaštitili njihova prava i interese.

Kakav imate odnos s vlasnicima tvrtki? Koliko su osjetljivi na sindikalno organiziranje?

-U većim tvrtkama u kojima smo organizirani uglavnom imamo korektnu suradnju i socijalno partnerstvo koje naravno podrazumijeva i suprotstavljenost interesa radnika i poslodavca oko uvjeta rada, prije svega cijene rada i materijalnih prava koje onda nastojimo kroz procese kolektivnog pregovaranja dogovorno riješiti i postići socijalni mir na dulje ili kraće vrijeme. Poštivanjem dogovorenog stječe se međusobno uvažavanje i povjerenje. Sasvim je druga slika kod tzv. novopečenih poslodavaca koji vrlo često odbijaju bilo kakav kontakt sa sindikatom kao i sindikalno organiziranje radnika koji su kod njih zaposleni. Razlozi za takvo ponašanje su različiti, od neinformiranosti i predrasuda o djelovanju sindikata do nezakonitog poslovanja i ne fer odnosa kako prema poslovnim partnerima tako i prema svojim radnicima koje svjesno zakidaju u njihovim pravima kako bi ostvarili što veću zaradu.


Ima li sindikata koji su u službi poslodavaca, a ne radnika?

-Ima i takvih, mi ih zovemo „žuti sindikati“. Poslodavci imaju izravan utjecaj na njihovo osnivanje na razini poduzeća. Uglavnom se radi o malim sindikatima koji nisu uključeni u sindikalne središnjice. Članarina se redovito troši na materijalne pogodnosti, unutar takve organizacije nema kompetentnih predstavnika, nema profesionalne pravne pomoći niti istinskog dijaloga.

S kojim se problemima najčešće susreću radnici? Traže li uopće pomoć od vas i kako im možete pomoći?

-Sada, u pravilu radnici nemaju problema sa rokovima isplata plaća, ali se često zakidaju jer im se ne isplaćuju plaće u cijelosti, najčešće se ne plaćaju ugovoreni dodaci na plaće kao što je prekovremeni rad, otežani uvjeti rada i sl. Eventualno im se dio tih dodataka plaća kao neoporezivi iznos kroz dnevnicu za terenski rad ili nagradu za rad.
Drastičnije zakidanje u isplatama plaća i ugovorenih materijalnih prava granskim kolektivnim ugovorom egzistira u gotovo svim, u pravilu, malim građevinskim tvrtkama gdje se isplaćuje zakonska minimalna bruto plaća, a ostatak na ruke. Nema govora o isplati bilo kakvih dodataka.

To vam pokazuju i aktualni statistički podaci o prosječnoj isplaćenoj plaći u građevinarstvu i na razini županije ali i na razini RH koja je, unatoč znatnim povećanjima kroz kolektivni ugovor i dalje oko 16 posto ispod prosjeka RH. Smatramo da je za takvo stanje prvo odgovorna država jer nikako da uvede inspekcijski nadzor za isplate ugovorenih plaća granskim kolektivnim ugovorima sa proširenom primjenom. Za sada sve ostaje na obećanjima. Očito nekome ovaj kaos odgovara. Naši kontakti sa sindikalnim podružnica i članstvom su svakodnevni, nepravilnost uglavnom uspijevamo ispraviti posredovanjem kod poslodavca, dok za pojedinačne članove u manjim tvrtkama to postižemo tek sudskim putem.

Kako surađujete s drugim sindikatima? Koliko ih ima u Međimurju?

-Mi smo članica SSSH, najveće sindikalne središnjice koja okuplja gotovo sve reprezentativne sindikate koji organiziraju radnike u gospodarstvu i uslugama u privatnom sektoru i oni su u većem ili manjem broju prisutni i u našoj županiji.
Sa navedenim sindikatima surađujemo preko naše središnjice koja zastupa zajedničke interese u tripartitnom i bipartitnom nacionalnom dijalogu. Vodimo zajedničke akcije kampanje, da podsjetim vrlo uspješna akcija je bila protiv Vladine mirovinske reforme – „67 je previše“ koju smo vrlo uspješno odradili. Trenutno je aktualna kampanja „Rad po mjeri čovjeka“ koju vodimo sa ciljem podizanja kvalitete radnih mjesta u svim segmentima – plaće, sigurnosti radnog mjesta, zakonitog radnog vremena, zaštite zdravlja, pravo na edukaciju i napredovanje itd., kako ne bi naši radnici odlazili na rad u inozemstvo. U tom kontekstu će se ove godine obilježiti praznik rada. Također, na razini SSSH imamo zajednički organiziranu besplatnu pravnu pomoć za članstvo.

Kako se financirate? Ne čuje se zadnjih godina za sindikate, nekako ste ušutjeli ili namjerno radite u tišini?

-Financiramo se gotovo u cijelosti iz članarine, jedan dio članarine ostaje u podružnicama, a SGH koristi drugi dio i iz toga plaća doprinos za članstvo u SSSH i međunarodnim organizacijama. Manji dio sredstava povlačimo iz EU socijalnog fonda za provođenje projekata. Svrha i cilj sindikata je zaštita prava i interesa radnika prije svega kroz kolektivno pregovaranje i sklapanje kolektivnih ugovora sa poslodavcima i njihovim udrugama radi uređenja uvjeta rada radnika, prije svega cijene rada i materijalnih prava. To je ozbiljan i zahtjevan posao, na žalost nije previše atraktivan za medije. Situacija s pandemijom je otežala provođenje sindikalnih akcija ali s obzirom da se krenulo sa konzultacijama oko izmjena ZOR-a uskoro će biti zanimljivih tema za medije.

Unazad nekoliko godina, kad su bili problemi u poduzećima, često se čula konstatacija: “Ako dođu sindikati, firma će sigurno propasti”.

-To su bili zaista zlonamjerni komentari . Na žalost u Hrvatskoj se uvriježilo ponašanje da poslodavac može dugovati radniku i više od dvadeset plaća a da nitko ne pokreće stečaj , a ako je i pokrenut stečaj on se vodi godinama. Istovremeno se radnicima i sindikatu nametala krivnja za propast tvrtke ako su tražiti svoju zaradu. Tisuće i tisuće ljudi je ostalo nenaplaćeno jer se odugovlačilo sa stečajevima … pogledajte samo slučaj Međimurja Visokogradnje. Mi smo u krizi pregovarali sa puno poslodavca i sklapali sporazume o privremenom smanjivanju plaća, odgodi isplata samo da se sačuvaju radna mjesta ili barem dio radnih mjesta. Na državnoj razini se uspjelo dobiti zakonsko rješenje i isplati tri minimalne plaće kao oblik potpore za restrukturiranje tvrtki. Međutim, radnici moraju za svoj rad biti plaćeni. Zakon, kolektivni ugovori i sporazumi sa sindikatom se moraju poštovati. I tu nema alternative.


Nekad su sindikati u poduzećima bili zaduženi i za osiguranje ogrijeva, zimnice, svinjskih polovica, odmora… Postojala je sindikalna kasa uzajamne pomoći, radnička odmarališta… Što je od toga danas ostalo? Samo prvomajski grah?

-Još jedna predrasuda o ulozi sindikata. Budući da u socijalizmu sindikat nije kolektivno pregovarao i pružao zaštitu radnicima jer su drugi brinuli o tome, bavio se svinjskim polovicama i izletima. Sada, kada se bavimo zaštitom radnika i kolektivnim pregovaranjem, materijalne pogodnosti ovakvog tipa više nisu primarne, ali egzistiraju primjerice sindikalne pomoći, pozajmice , negdje egzistiraju i kase, ali na posebnim računima, kupovanje roba uz popuste i sl. SGH organizira jednom godišnje i sportske igre na ovom području kao centralne, sve je to kod članstva jako dobro prihvaćeno. Budući da članstvo plaća sve naše aktivnosti kojima se kasnije koriste nečlanovi, radimo i na tome da kroz kolektivne ugovore proširujemo materijalne pogodnosti samo za članove sindikata.

Evo, danas je 1. svibnja, Praznik rada. Što bi poželjeli radnicima?

-Prije svega, čestitam članovima i svim drugim radnicima 1 svibnja – Praznik rada, želim im puno kvalitetnih, dobro plaćenih radnih mjesta i u vezi s time pozivam sve radnike da nam se pridruže i da zajedno ostvarimo sve naše zahtjeve iz kampanje „Rad po mjeri čovjeka“.

Povezane novosti

SGH je dio

Postavite nam pitanje

U slučaju da imate pitanje vezano za prava radnika u graditeljstvu, a niste uspjeli pronaći odgovor na ovim stranicama, ovdje možete postaviti svoj upit.
Pošaljite upit