Potpisnici kolektivnog ugovora
Pristupačnosti
Proširena primjena KUG-a
Ugovor se primjenjuje na sve domaće i strane fizičke ili pravne osobe, (u daljnjem tekstu: poslodavac) koje obavljaju jednu ili više djelatnosti visokogradnje, niskogradnje i hidrogradnje, montažerskih radova, instalacijskih i završnih radova u području građevinarstva i drugih srodnih djelatnosti, koje su upisane u sudski ili obrtni registar, bez obzira na opseg obavljanja djelatnosti, osim ako zakonom nije drugačije propisano.
Ugovor se primjenjuje na radnike svih struka kod tih pravnih osoba (poslodavaca) kada ih Ugovor obostrano obvezuje.
24. Pitanje: HUP-UPG je proslijedio upit inženjera/projektanata/arhitekata iz tvrtki koje djeluju u prostornom planiranju i gradnji te pitaju jesu li obveznici KUG. Kako im je djelatnost registrirana prema NKD grupi M stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti, a imamo tumačenje kojim se potvrđuje da se KUG primjenjuje na grupu F građevinarstvo u slučaju da je poduzeće za nju registrirano i da obavlja građevinsku djelatnost, koju pak ne obavljaju predmetna inženjerska poduzeća, molim potvrdite je li uopće potrebno da tijelo za tumačenje KUG donosi dodatnu odluku za sektor M.
24. Odluka /tumačenje odredbe članka 2. Kolektivnog ugovora za graditeljstvo, - Važenje u djelatnostima (od dana 10 03.2021.)
Sukladno odredbi članka 2. Kolektivnog ugovora za graditeljstvo ( NN broj 115,/15 26/18, 93/20, 104/20) se primjenjuje na sve poslodavce (fizičke i pravne osobe) koje obavljaju djelatnosti iz područja građevinarstva (koje primjerice navodi) te srodnim djelatnostima, koje su :
- klasificirane prema Odluci o nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti (NKD ) ili utvrđene posebnim zakonom (npr. Zakon o gradnji) i
- upisane u sudski registar
dakle, za primjenu Kolektivnog ugovora za graditeljstvo je relevantno da poslodavac obavlja djelatnost iz područja građevinarstva te srodnih djelatnosti koje su klasificirane i upisane u sudski registar, bez obzira na opseg obavljanja djelatnosti. Ako poslodavac obavlja samo djelatnost M stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti ( prema NKD ) na njega se ne primjenjuje Kolektivni ugovor za graditeljstvo. Ako je poslodavac član HUP-UPG. Kolektivni ugovor ga obvezuje na osnovi članstva u HUP-Udruge poslodavaca graditeljstva, kao reprezentativne udruge koja je potpisnica Kolektivnog ugovora za graditeljstvo
Ugovor se ne odnosi na radnike s posebnim ovlastima čija se prava i obveze uređuju posebnim ugovorom, osim u pogledu osnovne plaće određene za te osobe ovim Kolektivnim ugovorom
Radnik s posebnim ovlastima iz stavka 1. ovog članka je fizička osoba koja je kao član uprave ili izvršni direktor prema propisima o trgovačkim društvima, statutom, društvenim ugovorom ili izjavom o osnivanju ovlaštena voditi poslove poslodavca. te rukovodeći radnik ovlašten samostalno sklapati pravne poslove u ime i za račun poslodavca i/ili donositi odluke o organizaciji rada i poslovanja poslodavca.
Radnik koji radi najmanje 6 sati dnevno, ima svakoga radnog dana pravo na odmor (stanku) od 30 minuta.
Maloljetni radnik koji radi najmanje četiri i pol sata dnevno, ima svakog radnog dana pravo na odmor (stanku) od najmanje 30 minuta neprekidno.
Ugovorom o radu uredit će se način ostvarivanja prava na odmor tijekom rada - stanku, radnika koji radi na poslovima čija posebna narav ne omogućuje prekid rada radi korištenja tog odmora.
Ugovorom o radu može se urediti da se stanka iz stavka 1. ovog članka koristi na kraju dnevnog radnog vremena ili da se trajanje dnevnog radnog vremena posljednjeg radnog dana u tjednu skrati za vrijeme neiskorištenih stanki tijekom radnog tjedna.
U slučaju kada radnik radi više od 10 sati, druga stanka od 30 minuta, ne ulazi u radno vrijeme.
11. Pitanje: Sindikalne podružnice SGH i SMH - industrijski sindikat dostavile su Odluku poslodavca o tjednom i dnevnom rasporedu radnog vremena prema kojoj se radi 40 sati tjedno na način da je radno vrijeme raspodijeljeno na 5 radnih dana od ponedjeljka do četvrtka od 7,00 do 12,30 te od 13,00 do 16 sati a petkom od 7,00 do 13,00 sati. Radnici imaju plaćenu stanku od ponedjeljka do petka u trajanju 30 minuta u vremenu 12,00 do 12,30 sati . Vrijeme između 12,30 i 13,00 sati od ponedjeljka do četvrtka smatra se neplaćenom stankom. Mole da im ZOT da pisano tumačenje da li je predmetna odluka u skladu Zakona o radu i KUG-a?
11. Odluka/ tumačenje odredbe članka 28. KUG-a Stanka (od 07.03.2017.godine)
Sukladno odredbi članka 28. stavak 1-4 KUG-a regulirano je pravo radnika na plaćenu stanku u trajanju 30 minuta . Radnik koji radi najmanje 6 sati dnevno ima svakog radnog dana pravo na odmor / plaćenu stanku od 30 minuta. Nabrojene su pojedine specifičnosti vezane za korištenje plaćene stanke koje se mogu detaljnije urediti ugovorom o radu ( način ostvarivanja prava na odmor kod obavljanja poslova čija narav ne dozvoljava prekid rada, vrijeme korištenja tijekom radnog vremena ).
U stavku 5. članka 28. KUG-a predviđa se mogućnost uvođenja neplaćene stanke u trajanju 30 minuta, ali tek nakon 10 sati rada. Iz naprijed navedenog proizlazi da tijekom dnevnog rasporeda radnog vremena unutar 10 sati radnici mogu koristiti samo plaćene stanke na način kako je to predmetnom odredbom ugovoreno.
Napominje se da ZOT nije nadležan tumačiti odredbe Zakona o radu.
Najkraće trajanje plaćenog godišnjeg odmora na kojeg radnik ima pravo svake kalendarske godine je 4 tjedna.
Ako je radno vrijeme raspoređeno na 5 dana u tjednu, u najkraće trajanje plaćenog godišnjeg odmora iz stavka 1. ovog članka uračunava se 20 radnih dana, a ako je radno vrijeme raspoređeno na 6 radnih dana tjedno, u najkraće trajanje plaćenog godišnjeg odmora uračunavaju se 24 radna dana.
Malodobnik i radnik koji radi na poslovima na kojima ga ni uz primjenu mjera zaštite na radu nije moguće zaštiti od štetnog utjecaja, imaju pravo za svaku kalendarsku godinu na godišnji odmor u trajanju od najmanje pet tjedana.
Trajanje godišnjeg odmora utvrđenog stavkom 1. i 2. ovog članka povećava se:
- za svakih navršenih tri godine radnog staža - za 1 radni dan
- radniku invalidu rada (status invalida rada dobiven zbog ozljede na radu, profesionalne bolesti ili bolesti vezanoj uz rad) i invalidu domovinskog rata s preko 50% invaliditeta - za 5 radnih dana
- radniku roditelju s dvoje ili više djece do 7 godina života za 2 radna dana, a u slučaju da su oba roditelja zaposlena kod istog poslodavca, ovo pravo može koristiti samo jedan od roditelja prema međusobnom dogovoru roditelja.
Radni staž radnika iz stavka 4. alineja 1. ovog članka računa se u ukupnom trajanju tj. uračunava se radni staž ostvaren kod sadašnjeg i prethodnih poslodavaca koji je upisan u e-radnu knjižicu u RH.
Ukupno trajanje godišnjeg odmora radnika ne može iznositi više od 5 tjedana i dva radna dana. Na razini poslodavaca ukupno trajanje godišnjeg odmora može se povoljnije odrediti kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu.
U dane godišnjeg odmora ne uračunavaju se neradne subote, blagdani i neradni dani utvrđeni Zakonom, kao i razdoblje privremene nesposobnosti za rad.
Tijekom kalendarske godine radnik ima pravo na oslobođenje od obveze rada uz naknadu plaće (plaćeni dopust) do ukupno najviše sedam radnih dana za važne osobne potrebe, a osobito:
- sklapanje braka 3 radna dana
- rođenje djeteta, za svako dijete 2 radna dana
- smrti bračnog supružnika, djeteta ili roditelja 4 radna dana
- smrti roditelja bračnog supružnika, djedova i baka, braće i sestara 1 radni dan
- selidbe kojom mijenja prebivalište 1 radni dan
- uklanjanje štetnih posljedica elementarnih nesreća na stambenim i gospodarskim objektima 4 radna dana
- teške bolesti člana uže obitelji (roditelji, djeca) izvan mjesta stanovanja 2 radna dana
- u slučaju dobrovoljnog darivanja krvi za svako darivanje 1 radni dan.
U slučaju dobrovoljnog darivanja krvi radnik ostvaruje pravo na slobodan dan na dan darivanja, a ako to nije moguće jer je krv darovao u terminu poslije posla, ostvaruje pravo na slobodan dan u tijeku kalendarske godine sukladno dogovoru s poslodavcem.
Ukoliko navedene okolnosti nastupe kada se radnik nalazi izvan procesa rada zbog korištenja godišnjeg odmora, bolovanja, neplaćenog dopusta ili drugih opravdanih razloga, prava iz stavka 1. ovog članka ne mogu se prenositi.
Pravo na plaćeni dopust iz stavka 1. ovog članka radnik dokazuje odgovarajućom javnom ispravom na hrvatskom jeziku.
16. Pitanja poslodavca; pravo na plaćeni dopust u slučaju smrti roditelja bračnog supružnika, djedova , baka, braće i sestara i glasi : Da li npr. radnik ima pravo na plaćeni dopust u slučaju smrti ženina oca, koji živi daleko u RH i izvan RH , te da li je pravo vezano uz neko uzdržavanje i slično. Isto tako važi pitanje i u slučaju smrti djedova i baka; te što se smatra selidbom. (u novu kuću, tj da je značajna selidba ili ako netko mijenja podstanarstvo … )
16. Odluka / tumačenje članka 32. stavak 1. točka 4 i 5. KUG-a)- plaćeni dopust ( od 28.05.2020.)
Sukladno odredbi članka 32. stavak 4. KUG-a (NN 115/15, 26/18) u slučajevima smrti roditelja bračnog supružnika, djedova, i baka, braće i sestara radnika, radnik ima pravo na oslobađanje od obveze rada u trajanju 1 (jedan) radni dan uz naknadu plaće (plaćeni dopust). Navedena prava radnika nisu vezana odnosno uvjetovana dodatnim okolnostima. ( kao što je primjerice uzdržavanje, zajedničko kućanstvo).
Sukladno odredbi 32. stavak 1. točka 5. pravo selidbe u isto ili drugo mjesto radnik ima pravo na oslobađanje od obveze rada u trajanju 1 (jedan) radni dan uz naknadu plaće (plaćeni dopust). Navedeno pravo radnik ostvaruje kod svakog preseljenja kojim mijenja svoju adresu stanovanja odnosno svoje prebivalište ili boravište te je dužan isto i dokazati javnom ispravom.
Članak 39.
U tarifnom dijelu ovog Ugovora izvršeno je razvrstavanje i vrednovanje pojedinih poslova odnosno radnih mjesta na osnovi složenosti i normalnih uvjeta rada na tim radnim mjestima, a svi poslovi odnosno radna mjesta razvrstana su u 11 grupa složenosti, od kojih su grupe IV. i V. podijeljene na po dvije podgrupe (Prilog 1.)
Razvrstavanje poslova u tarifnom dijelu ovog Ugovora temelji se na kriterijima složenosti iz članka 37. stavka 3. ovog Ugovora koje je poslodavac dužan uzeti u obzir i kod razvrstavanja i vrednovanja drugih poslova koji nisu navedeni u tarifnim stavovima.
Osnovna plaća svake grupe i podgrupe poslova iz tarifnih stavova iz stavka 1. ovog članka ugovorena je u bruto novčanom iznosu po satu i mjesečnom iznosu. Mjesečni iznosi osnovnih plaće utvrđeni i su na osnovu umnoška bruto iznosa cijene sata rada i prosječnog mjesečnog fonda od 174 sata. Osnovna plaća se može obračunavati i prema mjesečnom fondu sati koji je ostvaren prema rasporedu radnog vremena sukladno odredbama Zakona o radu i članka 25. i 26. ovog Ugovora.
U slučaju da poslodavac ima drugačija mjerila za obračun plaća (različiti iznosi koeficijenata, bodovi i sl.), dužan je obračunati i isplatiti radniku osnovnu plaću najmanje u iznosu pripadajuće grupe ili podgrupe složenosti posla koji radnik obavlja sukladno tarifnim stavovima iz stavka 1. ovog članka te dodatke na plaću sukladno ovom Ugovoru.
Kolektivnim ugovorom na razini poslodavca mogu se utvrditi veće osnovne plaće od onih utvrđenih tarifnim dijelom ovog Ugovora uvažavajući načelo jednake vrijednost rada prema zakonu i kriterijima složenosti poslova iz članka 37. ovog Ugovora.
Odredbe ovog Ugovora o plaći primjenjuju se i na strane radnike koji su upućeni na rad u Hrvatsku kao i radnike koji privremeno rade u Hrvatskoj temeljem Potvrde o prijavi rada.
17.Pitanje poslodavca. Naši ugovori o radu sklopljeni su s vozačima srednje stručne spreme (SSS) na radna mjesta vozača teretnih vozila (preko 7.5 t), ali ne prema radnim mjestima navedenim u KUG-u - nemamo KV niti VKV vozača. Svima se obračunava beneficirani radni staž. Kontaktirali smo pravne savjetnike RRiF-a i dobili uputu da u navedenom smislu ne možemo primjenjivati KUG-u, budući da navedena radna mjesta kod nas ne postoje i da zadržimo postojeće ugovore o radu u obliku u kojem su sada. Sve ostalo iz KU-a je primjenjivo. Budući da smatramo da je vaša udruga mjerodavna za odgovor na postavljeno pitanje, molim za potvrdu navedenog ili uputu koju osnovnu plaću iz tablice tarifnih stavova KU-a obračunavati za radnike (IV.a, V.a ili V.b).
17. Odluka /tumačenje odredbe članka Članak 39. Kolektivnog ugovora za graditeljstvo - Tarifni stavovi ( od 07.10.2020. )
Sukladno članku 39. Kolektivnog ugovora za graditeljstvo( NN broj 115,/15 26/18, 102/20, 104/20 ), u Tarifnim stavovima je izvršeno razvrstavanje i vrednovanje pojedinih poslova -radnih mjesta na osnovi složenosti i normalnih uvjeta rada na tim radnim mjestima za ukupno 10 grupa. Za svaku grupu i podgrupu složenosti , poslovi odnosno radna mjesta su određeni primjerice i to prema kvalifikaciji i nazivu ili samo prema nazivu posla- radnog mjesta.
U IVa, Va i Vb grupama KV i VKV kvalifikacija se odnosi za tipične građevinske poslove, dok su ostali pobrojani po nazivu posla -radnog mjesta kao što je slučaj i za vozače teških teretnih vozila. S obzirom da se poslovi – radno mjesto nalaze u dvije grupe i dvije podgrupe složenosti poslova to pretpostavlja njihovu različitu složenost i vrednovanje. Sukladno članku 8. Kolektivnog ugovora za graditeljstvo, poslodavac samostalno utvrđuje svoj organizacijski ustroj, organizacijske i radne dijelove , strukturu i broj radnika i uvjete koje radnici moraju ispunjavati za obavljanje pojedinih poslova ako to zakonom ili drugim propisom nije propisano. Na temelju navedenog vrednuje poslove - radna mjesta i pri tome mora voditi računa da osnovna plaća za pojedina radna mjesta ne može biti niža od visine osnovnih plaća utvrđenih tarifnim stavkama iz Kolektivnog ugovora za graditeljstvo. Ako su osnovne plaće radnika, utvrđene u aktima poslodavca ili ugovorom o radu u većem novčanom iznosu , i time povoljnije za radnika, nema zapreke da se radnicima iste isplaćuju pri čemu treba voditi računa o načelu „jednaka plaća za jednaki rad ".
23. Pitanje poslodavca - mladi poduzetnik u građevini. Obraća se Povjerenstvu radi svrstavanja stranih radnika u tarifni model. Zanima ga da li može dobiti točan odgovor za točne poslove, pod koje zanimanje spada GLETAR , TAPETAR i POSTAVLJANJE PROZORA. Jer tih zanimanja nema, a to su ljudi koji znaju samo to raditi. Prilikom dobivanja slanja zahtjeva HZZ mu je odbio zahtjev jer toga zanimanja nema pa sam se odlučio pitati Povjerenstvo. Jer ….navodi: pokušajte shvatiti moju perspektivu, ja gletara ne mogu stavit pod zidara(to sigurno svako može razumit da to nisu ista zanimanja) ,a tapetara pod soboslikara jer u radnoj dozvoli treba biti točno definirano koji će posao obavljati pogotovo ako će biti upućeni radnik. Sad ne znam dali sam u pravu no volio bih saznati odgovor tako da bih mogao krenuti sa poslom. Kazne u Njemačkoj su za pravne osobe preko 30 000€ ako se ispostavi da je radio jedan posao u ovom slučaju gletanje ,a izdana dozvola za zidara (ili neko drugo zanimanje koje je srodno tome).
23.Odluka/tumačenje odredbe članka Članak 39. Kolektivnog ugovora za graditeljstvo – Tarifni stavovi (od dana 07.10.2020.)
Sukladno članku 39. Kolektivnog ugovora za graditeljstvo( NN broj 115,/15 26/18, 93/20, 104/20 ) Prilog 1 u Tarifnim stavovima je izvršeno razvrstavanje i vrednovanje poslova - radnih mjesta na osnovi složenosti i normalnih uvjeta rada na tim radnim mjestima za ukupno 10 grupa. Za svaku grupu i podgrupu složenosti, poslovi odnosno radna mjesta su određeni primjerice i to prema formalnoj kvalifikaciji i nazivu ili samo prema nazivu posla - radnog mjesta. Sukladno članku 8. Kolektivnog ugovora za graditeljstvo, poslodavac samostalno utvrđuje svoj organizacijski ustroj, organizacijske i radne dijelove, opis poslova, strukturu, i broj radnika i uvjete ( formalne i neformalne ) koje radnici moraju ispunjavati za obavljanje pojedinih poslova uvažavajući i sve uvjete propisane zakonom ili drugim propisom. Kod vrednovanja poslova – radnih mjesta, poslodavac mora voditi računa da osnovna plaća za pojedina radna mjesta ne može biti niža od visine osnovnih plaća utvrđenih tarifnim stavkama iz Kolektivnog ugovora za graditeljstvo.
Poslovi GLETAR, TAPETAR i POSTAVLJANJE PROZORA, iako, prema Nacionalnoj klasifikaciji zanimanja RH, nisu propisani kao samostalna građevinska zanimanja, isti pripadaju u građevinske poslove visokogradnje odnosno u poslove završnih radova u građevinarstvu i prema složenosti i vrednovanju se svrstavaju :
- u III. Grupu - srednje složeni poslovi u kojima se rad ponavlja (za građevinske radnike početnike ) ili
- IV a – složeniji i raznovrsniji poslovi za čije obavljanje su potrebne konzultacije ili
- IV b grupu – složeniji i raznovrsniji poslovi za čije je obavljane potrebna samostalnost u obavljanju.
Ako su osnovne plaće radnika, utvrđene u aktima poslodavca ili ugovorom o radu u većem novčanom iznosu i time povoljnije za radnika, nema zapreke da se radnicima iste isplaćuju pri čemu treba voditi računa o načelu „jednaka plaća za jednaki rad ".
Osnovna plaća radnika povećava se za svaku navršenu godinu radnog staža kod poslodavca 0,5%.
Pravo na povećanje osnovne plaće prema stavku 1. ovog članka pripada radniku za neprekinuti radni staž kod poslodavca. Prekid staža radi neplaćenog dopusta ne smatra se prekinutim stažem kod poslodavca, u smislu ovog stavka.
Neprekinutim stažem se smatra i prethodni staž kod poslodavca ako je prekid staža nastupio uslijed odluke o otkazu ugovora o radu od strane poslodavca.
Neprekinutim stažem kod poslodavca iz stavka 1. ovog članka smatra se i radni staž ostvaren u povezanim društvima sukladno Zakonu o trgovačkim društvima, kao i radni staž ostvaren kod pravnih prednika poslodavca.
14. Pitanje poslodavca; članice HUP UPG se odnosi na tumačenje odredbe članka 41. stavak 2. i glasi: jasno je da novozaposleni radnici idu od nule sa stažem. Međutim nije jasno da li se postojećim radnicima skida dodatak na staž koji trenutno imaju, na način da im se priznaje samo dio staža kod poslodavca?. Pitanje se dalje odnosi se na tumačenje i pojašnjenje odredbe članka 41. stavak 4., jer, kako navode, nije jasno što se time htjelo reći?
14. Odluka /tumačenje odredbe članka 41. KUG - Dodatak na staž (od dana 28.05.2020.)
Prema odredbi članka 41. stavak 2. Kolektivnog ugovora za graditeljstvo radniku ( NN 115/15, 26/18) pripada povećanje osnovne plaće u visini 0,5% za svaku navršenu godinu staža, i to za neprekinuti staž kod poslodavca.
Odredba članka 41. KUG-a obvezuje članice UPG prema radnicima od dana stupanja na snagu 1. izmjena i dopuna KUG-a tj. od 01.03. 2018. godine, a ostale poslodavce obvezuje od dana stupanja na snagu Odluke o proširenju primjene KUG-a tj. od 07.05.2018. godine, osim ako ugovorom o radu, pravilnikom o radu ili kolektivnim ugovorom o radu sklopljenim na razini poslodavca ovo pravo nije povoljnije uređeno za radnike.
Sukladno članku 41. stavak 1. i 2. pretpostavka za ostvarenje prava na povećanje osnovne plaće radnika po osnovi radnog staža za svaku navršenu godinu staža kod poslodavca u visini 0,5% je neprekinuti radni staž ostvaren kod poslodavca.
U smislu članka 41. prekidom radnog staža radnika, kod poslodavca se ne smatra:
• prekid staža radi korištenja neplaćenog dopusta
• prekid staža zbog otkaza ugovora o radu od strane poslodavca, ako se radnik ponovno zaposlio kod tog poslodavca. U neprekinuti staž se uračunava i prethodni staž ostvaren kod tog poslodavca prije otkaza .
• radni staž koji je ostvaren kod pravnih prednika poslodavca ili je ostvaren u povezanim društvima sa poslodavcem
Osnovna plaća radnika povećat će se za sate rada kada radnik povremeno radi u uvjetima rada težim od normalnih uvjeta rada radnog mjesta na koje je stalno raspoređen i za koje mu je utvrđena osnovna plaća.
Elementi težih uvjeta rada koji se uzimaju u obzir kod uređivanja ovih pitanja u pravilnicima o radu orijentacijski mogu biti sljedeći i njima slični:
I - UTJECAJ OKOLINE - dodatak na osnovnu plaću najmanje 5 %
- rad na temperaturi ispod -5ºC ili iznad 35ºC
- rad u uvjetima nagle i učestale promjene okolne temperature
- rad uz buku veću od dozvoljene i kada su propisana zaštitna sredstva
- rad na strojevima sa jačom vibracijom u radu
- rad sa sredstvima ili u okolini s pojačanim zračenjem, a gdje su propisana zaštitna sredstva
- rad u okolini zasićenoj štetnim parama, plinovima, prašinom, a gdje su propisana osobna
zaštitna sredstva.
II - FIZIČKA I PSIHIČKA OPTEREĆENJA
- rad na visini iznad 25 m (fasadne skele, otvorene skele i sl.) 15%
- rad na dubini u uskim kanalima i rovovima dubljim od 3 m 10%
- rad na visećim skelama 25%
- rad na izbijanju i pograđivanju tunela gdje je pograđa potrebna 40%
- radovi u tunelu kada je postavljena podgrađa ili ona nije potrebna 30%
- punjenje i paljenje mina 25%
- kesonski i ronilački radovi 50%.
U slučaju rada u uvjetima koji se po više osnova smatraju težim od normalnih za dotično radno mjesto, osnovna plaća radnika povećat će se za najveći utvrđeni dodatak.
6. Pitanje: radničkog vijeća, odnosi se na definiranje teške građevinske mehanizacije odnosno koji poslovi spadaju u "tešku građevinsku mehanizaciju " Nadalje, navode da njihova tvrtka ima kućni kolektivni ugovor , te da spadaju i pod primjenu KUG-a. Njihovi strojari rade na strojevima za koje je potreban izvanredni prijevoz i smatraju da su zakinuti u plaći odnosno koeficijentu. Isto tako nemaju dodatak za rad na teškim građevinskim strojevima.
6. Odluku /tumačenje odredbe članka 42. i Tarifa KUG-a (od dana 07.03.2017.)
Sukladno odredbi članka 39. KUG-a u tarifnom dijelu koji se nalazi u prilogu 1. izvršeno je razvrstavanje i vrednovanje pojedinih poslova odnosno radnih mjesta na osnovi složenosti i normalnih uvjeta rada na tim radnim mjestima , a svi poslovi odnosno radna mjesta razvrstani su u 10 grupa.
Poslovi radnog mjesta strojar teških građevinskih strojeva su razvrstani u Va grupu, a poslovi strojara teških građevinskih strojeva specijalist u Vb grupu.
Napominjemo da ZOT nije ovlašten tumačiti druge kolektivne ugovore ili druge izvore prava, ali vezano za primjenu pojedinih pravnih izvora radnog prava na radnike (u konkretnom slučaju granski kolektivni ugovor i kućni kolektivni ugovor) upućujemo na princip (načelo) primjene najpovoljnijeg prava za radnika, prema odredbi članka 9. Zakona o radu.
Odredbom članka 42. KUG-a uređen je dodatak za otežane uvjete rada. Propisani elementi teških uvjeta rada u KUG-u, koji se uzimaju u obzir kod (detaljnijih) uređivanja ovih pitanja u Pravilnicima o radu, navedenom odredbom KUG-a su uređeni orijentacijski u smislu vrste poslova i minimalne visine novčane naknade/ odnosno visine dodatka.
Tako će se, sukladno spomenutoj odredbi između ostalih, osnovna plaća radnika na teškim građevinskim strojevima povećati za sate rada, minimalno 5 % uz uvjet da radnik povremeno radi u uvjetima rada težima od normalnih uvjeta rada radnog mjesta na kojima je stalno raspoređen i za koje mu je utvrđena osnovna plaća.
U slučaju rada u uvjetima koji se po više osnova smatraju težim od normalnih za dotično radno mjesto , osnovna plaća radnika će se povećati za najveći utvrđeni dodatak.
Vezano za tumačenje vrednovanja poslova vozača teškog teretnog vozila i vozača teškog teretnog vozila – specijalistu upućujemo na tumačenje ZOT-a od dana 16.08.2005. godine ( objavljeno na web stranicama HUP-UPG i SGH )
U slučaju odsutnosti s posla zbog bolovanja radniku pripada naknada plaće u visini utvrđenoj propisima o zdravstvenom osiguranju.
Naknada u 100 postotnom iznosu od osnovice iz stavka 1. ovoga članka radniku pripada za slučaj bolovanja zbog profesionalne bolesti ili ozljede na radu i drugih slučajeva određenih zakonom.
20. Pitanje poslodavca za tumačenje članka 52. Da li to znači da najviši mjesečni iznos naknade plaće za vrijeme bolovanja za puni mjesec na teret poslodavca isto ne smije prelaziti 4.257,28 kn, kao što je to slučaj kada se bolovanje obračunava na teret zavoda, Ili se bolovanje na teret poslodavca obračunava na način da se uzme prosječna svota plaće koja je radniku isplaćena u prethodnih 6 mjeseci te osnovicu za obračun plaće čini 70% njegove bruto satnice za dane bolovanja na teret poslodavca.
20. Odluka /tumačenje odredbe članka 52 . stavak 1. Kolektivnog ugovora za graditeljstvo- Visina naknade za bolovanje (od dana 07.10.2020. ).
Prema stavku 1. članka 52. Kolektivnog ugovora za graditeljstvo ( NN broj 115,/15 26/18, 102/20, 104/20) u slučaju odsutnosti s posla zbog bolovanja radniku pripada naknada plaće u visini utvrđenoj propisima o zdravstvenom osiguranu. Za vrijeme bolovanja do 42 dana naknadu plaće isplaćuje poslodavac u visini 70 % od osnovice koja se izračunava sukladno propisima iz područja zdravstva .Taj Iznos naknade plaće nije limitiran iznosom od 4.257,28 kuna kao što je to slučaj kada se naknada isplaćuje na teret Zavoda. Za dodatno mišljene o detaljnijoj primjeni propisa glede obračuna i isplate naknade plaće zbog bolovanja radniku upućujemo na nadležno ministarstvo zdravstva RH.
Za vrijeme rada i boravka izvan sjedišta poslodavca ili sjedišta izdvojene poslovne jedinice poslodavca i izvan mjesta radnikovog prebivališta ili uobičajenog boravišta, radnik ima pravo na dnevnicu za rad na terenu u visini koja mu pokriva povećane troškove prehrane i ostale troškove na terenu.
Dnevnica za rad na terenu iznosi od 25,00 eura do maksimalno neoporezivog iznosa propisanog poreznim propisima ako radnik boravi na terenu (ne putuje svaki dan kući), a ako putuje svaki dan kući, dnevnica za rad na terenu iznosi od 20,00 eura do maksimalno neoporezivog iznosa propisanog poreznim propisima dnevno, a iznosi unutar propisanog raspona mogu se odrediti odlukom poslodavca ili kolektivnim ugovorom na razini poslodavca.
Za slučaj kada radnik radi više od 10 sati dnevno, dodatni iznos dnevnice za rad na terenu će se odrediti Pravilnikom o radu ili Sporazumom sindikata i poslodavca.
Poslodavac utvrđuje pripadajući iznos dnevnice za rad na terenu srazmjerno troškovima prehrane koje imaju radnici na pojedinim gradilištima.
Radom na terenu u tuzemstvu smatra se boravak radnika izvan mjesta svojega prebivališta ili uobičajenog boravišta radi poslova koje obavlja izvan sjedišta poslodavca ili sjedišta izdvojene poslovne jedinice poslodavca i kada poslodavac obavlja takvu vrstu djelatnosti koja je po svojoj prirodi vezana za rad na terenu (mjesto rada se razlikuje od mjesta sjedišta poslodavca ili njegove poslovne jedinice i mjesta prebivališta ili uobičajenog boravišta radnika, pri čemu je mjesto rada udaljeno od tih mjesta najmanje 30 kilometara) a u skladu poreznim propisima i pod uvjetom da je ta isplata neoporeziva.
Akontacija za dnevnicu za rad na terenu isplaćuje se radniku najkasnije posljednji radni dan u mjesecu za sljedeći mjesec, odnosno prilikom upućivanja na terenski rad. Ako su radniku od strane poslodavca osigurani smještaj i prehrana uz odgodu plaćanja do isplate dnevnice za rad na terenu, dnevnica za rad na terenu se može obračunati i isplatiti zajedno s isplatom plaće za mjesec u kojem su usluge smještaja i prehrane korištene.
Dnevnice za službeno putovanje, dnevnice za rad na terenu i trošak prehrane međusobno se isključuju sukladno propisima.
2. Pitanja:
poslodavca - Kako se tretira prijevoz do gradilišta na račun tvrtke mora li ga poslodavac osigurati ili isplatom terenskog dodatka organizacija prijevoza prelazi na radnika? Kako se tretira osiguran smještaj radnika na gradilištu, da li isplatom terenskog dodatka poslodavac ne mora osigurati smještaj .Troškovi smještaja radnika nisu priznavani kao terenski dodatak
sindikalna podružnica SGH -: radnici rade na gradilištu npr, Dubrovniku i imaju veće troškove za prehranu od 90 kuna dnevno . Da li im je poslodavac dužan nadoknaditi razliku, odnosno isplatiti veći iznos terenskog dodatka od 90 kuna dnevno ako su troškovi prehrane veći; da li je poslodavac dužan svojim aktom kategorizirati visinu dodatka prema stvarnim troškovima prehrane na terenu na različitim lokacijama te ako su oni veći od 90 kuna, veće iznose do maksimalno 170 kuna odrediti u tom aktu i isplaćivati terenski dodatak sukladno tom aktu?- kako se tretira prijevoz do gradilišta na račun tvrtke mora li ga poslodavac osigurati ili isplatom terenskog dodatka organizacija prijevoza prelazi na radnika?
3. Odluka /tumačenje odredbe članka 54. KUG-a - Terenski dodatak (od dana 24.03.2016.)
Sukladno odredbi članka 54. Kolektivnog ugovora za graditeljstvo radnik koji boravi i radi izvan sjedišta poslodavca ili sjedišta izdvojene poslovne jedinice i izvan mjesta svojeg prebivališta ili uobičajenog boravišta ostvaruje pravo na terenski dodatak koji mu pokriva povećane troškove prehrane i ostale troškove na terenu. Uzimajući u obzir porezne propise koji preciznije definiraju terenski dodatak, radnik to pravo ostvaruje pod uvjetom da je mjesto rada udaljeno od gore navedenih mjesta najmanje 30 km. Pod ovim uvjetima, terenski dodatak se radniku može isplatiti i u slučajevima kada ne postoji potreba za noćenjem radnika na terenu.
Sukladno st.2. članka 54. KUG-a terenski dodatak iznosi od 90-170 kuna. Sukladno st.4. članka 54. Poslodavac utvrđuje pripadajući iznos terenskog dodatka srazmjerno troškovima prehrane koje imaju radnici na pojedinim gradilištima. Iz navedenih odredbi proizlazi da je poslodavac radniku obvezan isplatiti minimalni puni iznosa terenskog dodatka, u visini 90 kuna ako mu nije osigurao niti jedan obrok dnevno.
Dakle, Iz odredbe članka 54. Kolektivnog ugovora za graditeljstvo proizlazi da Poslodavac autonomno ( Pravilnikom, odlukom ) određuje pripadajući iznos terenskog dodatka na pojedinim lokacijama (gradilištima) srazmjerno troškovima prehrane i srazmjerno ostalim troškovima ovisno o lokalnim prilikama i okolnostima koje utječu na njih. Pri utvrđivanju pripadajućeg iznosa terenskog dodatka, Poslodavac je vezan spomenutim propisanim okvirima u članku 56. Kolektivnog ugovora za graditeljstvo i poreznim propisima.
Vezano za putne troškove, radnik ima pravo na pokriće troškova prijevoza s posla i na posao (vidi čl.56 KUG-a ) i oni ne isključuju isplatu terenskog dodataka. Dakle poslodavac treba radniku uz troškove prijevoza nadoknaditi povećane troškove rada i boravka na terenu.
12. Pitanje poslodavca vezano za rad na terenu - može li se terenom smatrati i gradilište na kojem radnik radi i koje je udaljeno više od 30 km od njegova mjesta prebivališta ili boravišta, ali nije udaljeno više od 30 km od sjedišta poslodavca?
12. Odluku /tumačenje odredbe članka 54. KUG-a -Terenski dodatak (od 10.07.2018.)
U smislu odredbi KUG-a radom na terenu se smatra rad na terenu sukladno važećim poreznim propisima, pa prema odredbi čl.5.st.9. Pravilnika o porezu na dohodak radnik ostvaruje pravo na terenski dodatak kada su kumulativno ispunjeni uvjeti da se radi o obavljanju poslova izvan sjedišta poslodavca ili sjedišta izdvojene poslovne jedinice i izvan mjesta radnikovog prebivališta ili uobičajenog boravišta pri čemu je mjesto rada udaljeno od tih mjesta najmanje 30 kilometara.
Radnik ima pravo na naknadu troškova prijevoza na posao i s posla u visini stvarnih troškova prijevoza javnim prometom prema cijeni mjesečne odnosno pojedinačne karte.
U slučajevima kada postoji mogućnost korištenja više alternativnih sredstava javnog prometa različite cijene, radnik ima pravo na nadoknadu troškova prijevoza s posla i na posao u visini cijene one vrste javnog prometa koja je najpogodnija za poslodavca.
U slučajevima kada ne postoji javni prijevoz a poslodavac ne osigura prijevoz svojim vozilima, za svaki dan rada radnik ima pravo na naknadu troškova prijevoza na posao i s posla za cijelu relaciju odnosno do najbliže točke javnog prijevoza u iznosu 0,28 eura po kilometru u oba smjera.
Poslodavac ne odgovara radnicima za naknadu eventualne štete (materijalne, nematerijalne) koja može nastati uslijed nezgode pri dolasku ili odlasku s posla, osim u slučajevima kada je zakonom propisana odgovornost poslodavca.
Svaku promjenu boravišta ili prebivališta radnik je dužan bez odlaganja prijaviti poslodavcu, kako bi se ugovorom o radu regulirali troškovi prijevoza, a eventualno povećanje naknade troškova prijevoza može se posebno ugovoriti, ukoliko je to ugovornim stranama prihvatljivo.
4. PITANJE: poslodavca da li poslodavac može posložiti svoj način plaćanja prema udaljenosti od upravne zgrade i pogona pa da pri tome npr. u krugu 5 km svi primaju 400 kuna (zbog nepravilnosti u isplatama voznih karata npr. primjeri Trnovec i drugi kraj grada Varaždina je ista udaljenost, ali su troškovi jako različiti? ; traže pojašnjenje da li je poslodavac u obvezi isplaćivati troškove kako je navedeno samo u jednom smjeru ili se to odnosi i na povratak radnika s posla (pri čemu bi mu isplaćivali naknadu u iznosu od 2 kune po km udaljenosti)
4. Odluka/ tumačenje odredbe članka 56. KUG-a -Troškovi prijevoza (od dana 24.03.2016.)
Sukladno stavku 1. članka 56. KUG-a visina naknade troškova prijevoza radnika na posao i s posla vezuje se za visinu stvarnih troškova prijevoza javnim prometom prema cijeni mjesečne ili pojedinačne karte ili za visinu najpovoljnije cijene prijevoza za poslodavca u slučaju više alternativnih prijevoza, a ne prema udaljenosti od sjedišta poduzeća ili pogona. Iz odredbe članka. 56. st. 3. KUG-a proizlazi da se naknada od 1,00 kn po km odnosi na kilometre u jednom smjeru. Navedena naknada se isplaćuje radniku samo u slučaju da nema organiziranog javnog prijevoza .Nema zapreke da poslodavac nadoknadi radniku troškove u većem iznosu.
10. Pitanje poslodavca - ukoliko radniku nije omogućen prijevoz u oba smjera na način da nema javnog prijevoza za povratak kući da li to znači da poslodavac primjenjuje stavak 3. članka 56. KUG-a ?; Do koje se udaljenosti tolerira udaljenost od kuće do javnog prijevoza i od posla do javnog prijevoza, da bi se uopće mogao primijeniti stavak 1. članka 56.?
10. Odluka/tumačenje odredbe članka 56 KUG-a -Troškovi prijevoza na posao (od 07.03.2017.)
Sukladno odredbi članka 56 stavak 1. i 2. KUG-a u slučajevima kada postoji javni prijevoz, radnik ima pravo na naknadu troškova prijevoza na posao i s posla u visini stvarnih troškova prijevoza javnim prometom prema cijeni mjesečne odnosno pojedinačne karte. Radnik će imati pravo na troškove prijevoza s posla i na posao u visini one vrste javnog prometa koja je najpogodnija za poslodavca u slučajevima kada postoji mogućnost korištenja više alternativnih sredstava javnog prometa različite cijene.
Iz odredbe članka 56 . stavak 1. i 2. KUG-a proizlazi da radnik ima pravo na naknadu troškova prijevoza s posla i na posao ako je minimalna udaljenost na relaciji od adrese stanovanja do mjesta rada jednaka ili veća od udaljenosti između dvije postaje javnog prijevoza.
Samo u slučajevima kada ne postoji javni prijevoz, radnik ima pravo za svaki dan rada, na naknadu troškova prijevoza u iznosu od 1,00 kunu po kilometru udaljenosti do radnog mjesta u jednom smjeru.
IZ navedenih odredbi proizlazi radnik ima pravo na javni prijevoz u jednom ili u oba smjera, ako isti egzistira, a plaćanje naknade troškova prijevoza u iznosu 1,00 kuna po kilometru udaljenosti do radnog mjesta u jednom smjeru će se isplaćivati radniku samo u slučaju da ne postoji javni prijevoz ( bilo u jednom ili u oba smjera ) .
Ako poslodavac nije osigurao prehranu, radnik ima pravo na novčanu paušalnu naknadu za podmirenje troškova prehrane u visini od 80,00 eura do maksimalno neoporezivog iznosa propisanog poreznim propisima mjesečno, odnosno na iznos proporcionalan broju odrađenih radnih dana u mjesecu.
Kad radnik stekne uvjete i ostvari pravo na mirovinu pripada mu pravo na otpremninu u visini od 1.500,00 eura.
